Zakonom o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/2013., 85/2015.) , propisuju se načela prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, ograničenja prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, postupak za ostvarivanje i zaštitu prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija.

Cilj zakona je putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i na ponovnu uporabu informacija svim domaćim i stranim fizičkim i pravnim osobama (u nastavku teksta: korisnik) na jednak način i pod jednakim uvjetima.

Informacija, u smislu navedenog Zakona, predstavlja „svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti“.

Službenik/ca za informiranje je osoba mjerodavna za rješavanje ostvarivanja prava na pristup informacijama.

Pravo na pristup informacijama „obuhvaća pravo korisnika na traženje i dobivanje informacije, kao i obvezu tijela javne vlasti da omogući pristup zatraženoj informaciji, odnosno da objavljuje informacije neovisno o postavljenom zahtjevu kada takvo objavljivanje proizlazi iz obveze određene zakonom ili drugim propisom“, temelji se na načelima javnosti i slobodnog pristupa, pravodobnosti, potpunosti i točnosti informacija, načelu jednakosti, načelu raspolaganja informacijom, a ostvaruje se:

  • pravodobnim objavljivanjem informacija o radu tijela javne vlasti na primjeren i dostupan način, odnosno na internetskim stranicama tijela javne vlasti ili u javnom glasilu i Središnjem katalogu službenih dokumenata Republike Hrvatske, radi informiranja javnosti“ i
  • podnošenjem zahtjeva tijelu javne vlasti.

Ako je zahtjev podnesen putem elektroničke komunikacije, smatrat će se da je podnesen pisani zahtjev, a ukoliko je podnesen usmeno putem telefona, sastavit će se službena bilješka. Na pristup informacijama u postupcima pred tijelima javne vlasti ne plaćaju se upravne i sudske pristojbe.

Pisani zahtjev za pristup informacijama mora obavezno sadržavati: „naziv i sjedište tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi, podatke koji su važni za prepoznavanje tražene informacije, ime i prezime i adresu fizičke osobe podnositelja zahtjeva, tvrtku, odnosno naziv pravne osobe i njezino sjedište“.

Korisnik može u zahtjevu za pristup informaciji naznačiti prikladan način dobivanja informacije, a ako ne naznači, informacija će se dostaviti na način na koji je podnesen zahtjev, odnosno na najekonomičniji način.

Traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih za ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije, ne smatra se zahtjevom na pristup informacijama.

PONOVNA UPORABA INFORMACIJA znači „uporabu informacija tijela javne vlasti od strane fizičkih ili pravnih osoba, u komercijalnu ili nekomercijalnu svrhu različitu od izvorne svrhe za koju su informacije nastale, a koja se ostvaruje u okviru zakonom ili drugim propisom određenog djelokruga ili posla koji se uobičajeno smatra javnim poslom. Razmjena informacija između tijela javne vlasti radi obavljanja poslova iz njihova djelokruga ne predstavlja ponovnu uporabu“, a ostvaruje se  osiguranjem dostupnosti informacija:

  • koje su u ponovno uporabljivom obliku proaktivno objavljene na Internet stranici tijela javne vlasti ili portalu otvorenih podataka i
  • podnošenjem zahtjeva za ponovnu uporabu informacija.

U pisanom zahtjevu za ponovnu uporabu informacija korisnik mora navesti: „naziv i sjedište tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi, podatke koji su važni za prepoznavanje tražene informacije, ime i prezime i adresu fizičke osobe podnositelja zahtjeva, tvrtku, odnosno naziv pravne osobe i njezino sjedište, informacije koje želi ponovno upotrijebiti, oblik i način na koji želi primiti sadržaj traženih informacija, kao i svrhu korištenja informacija (komercijalna ili nekomercijalna).“ Vrste i sadržaj dozvola kojima se uređuju uvjeti ponovne uporabe informacija, u skladu s otvorenim dozvolama  uređeni su Pravilnikom o vrstama i sadržaju dozvola kojima se utvrđuju uvjeti ponovne uporabe informacija.

ZAKONODAVNI OKVIR:

  • Ustav Republike Hrvatske NN, broj: 56/1990, 135/1997, 113/2000, 28/2001, 76/2010, 85/10 - pročišćeni tekst, 5/2014) „Jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.“
  • Europska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama (https://www.echr.coe.int/Documents/) „Svatko ima pravo na slobodu izražavanja. To pravo obuhvaća slobodu mišljenja i slobodu primanja i širenja informacija i ideja bez miješanja javne vlasti i bez obzira na granice.“
  • Zakon o pravu na pristup informacijama (NN, broj 25/13, 85/15)
  • Kriteriji za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije (NN, broj 12/14, 15/14)
  • Pravilnik o Središnjem katalogu službenih dokumenata Republike Hrvatske (NN, broj 124/15)
  • Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije isključivih prava na ponovnu uporabu informacija (20/16)
  • Pravilnik o vrstama i sadržaju dozvola kojima se utvrđuju uvjeti ponovne uporabe informacija (NN, broj 67/17)

NAKNADA ZA PRISTUP INFORMACIJAMA I PONOVNU UPORABU INFORMACIJA: Ured državne uprave u Vukovarsko-srijemskoj županiji ima pravo na naknadu stvarnih materijalnih troškova koji nastanu pružanjem informacije od korisnika prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija kao i na naknadu troškova dostave tražene informacije, koja se naplaćuje sukladno Kriterijima za određivanje visine naknade iz članka 19. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN, broj 12/14, .5714).