Gdje mogu saznati šifru i naziv djelatnosti koju želim obavljati?

Šifru i naziv djelatnosti možete pronaći u Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. – NKD 2007. osim za obrte obuhvaćene Pravilnikom o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja obrtnica (NN, br. 42/08) kada se upisuje naziv djelatnosti naveden u popisu.

Dobivaju li obrti OIB?

Obrti ne dobivaju OIB, ali se u okviru registarskih podataka obrta evidentiraju podaci o OIB-u svih fizičkih osoba koje se upisuju, bilo da se radi o vlasnicima obrta, ortacima, poslovođama ili stručnim osobama.

Ovjereni službeni izvadak iz Obrtnog registra – gdje se može zatražiti i dobiti?

Ovjerene službene izvatke iz Obrtnog registra izdaju nadležna registarska tijela – Uredi državne uprave u županijama i njihove ispostave te Ured Grada Zagreba. Ovjereni izvadak iz Obrtnog registra može izdati svako registarsko tijelo bez obzira na sjedište obrta.

Ovjereni službeni izvadak iz Obratnog registra – tko ga može zatražiti i dobiti?

Ovjereni službeni izvatci iz Obrtnog registra izdaju se na zahtjev bilo koje fizičke ili pravne osobe, bez ikakvih uvjeta, za bilo koji i bilo čiji obrt.

Može li (i smije li) jedna fizička osoba registrirati više obrta?

Zakonom o obrtu (NN, br. 143/13) izričito se ne zabranjuje otvaranje dva ili više obrta od strane iste fizičke osobe. Intencija zakonodavca bila je da dopuštajući mogućnost obavljanja više gospodarskih djelatnosti unutar istog obrta te kroz institut izdvojenog pogona propisan člankom 22. predmetnog zakona, dopusti fizičkim osobama obavljanje raznorodnih djelatnosti unutar jednog obrta. Smatralo se stoga da će se kroz jedan obrt konzumirati te mogućnosti, pa bi u tom smislu stranku trebalo i savjetovati. No, ukoliko fizička osoba prilikom podnošenja zahtjeva i dalje insistira na otvaranju dva obrta, nema zakonske osnove da joj se uskrati takav upis.

Moraju li članovi obitelji koji pomažu u obrtu biti u radnom odnosu?

Članovi obiteljskog kućanstva (u smislu Zakona o obrtu to su: bračni drug, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju, odnosno ostvaruju prihode na drugi način i troše ih zajedno) mogu pomagati u obavljanju obrta, a da pritom ne moraju biti u radnom odnosu (Članak 30. Zakona o obrtu). Radeći na taj način ne ostvaruju nikakva prava (ni na zdravstveno ni na mirovinsko osiguranje). Pomaganje u obrtu znači raditi povremeno kao ispomoć, a ne trajno obavljanje dijela djelatnosti obrta. U slučaju obavljanju vezanog obrta, član obiteljskog kućanstva koji pomaže obrtniku u njegovoj odsutnosti mora ispunjavati i poseban uvjet stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednje strukovnog obrazovanja ili položenoga majstorskog ispita, odnosno posebne zdravstvene uvjete ako je to propisano posebnim zakonom.

Postoji li paušalni obrt?

Ne, nego postoji paušalno oporezivanje obrtničke djelatnosti temeljem odredbi Pravilnika o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (NN, br. 1/17). Porezni obveznik koji počinje obavljati samostalnu djelatnost za koju će utvrđivati paušalni dohodak i plaćati paušalni porez na dohodak i prirez, obvezan je Poreznoj upravi nadležnoj prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta podnijeti prijavu u registar poreznih obveznika.

Kada počinje, a kada prestaje obaveza plaćanja komorskog doprinosa?

Obveza plaćanja komorskog doprinosa nastaje danom upisa u obrtni registar, za sve obvezne članove Hrvatske obrtničke komore, tj. za sve obrtnike koji samostalno ili u zajedničkom obrtu obavljaju obrtničku djelatnost. Za trgovce pojedince i trgovačka društva obveza nastaje danom izdavanja rješenja županijskog ureda o ispunjavanju Zakonom o obrtu utvrđenih uvjeta za obavljanje obrta, a za dobrovoljne članove danom donošenja odluke o prijemu u članstvo.

Obveza plaćanja komorskog doprinosa za obvezne članove prestaje brisanjem obrta iz obrtnog registra. Za trgovačka društva prestaje danom brisanje iz evidencije županijskog ureda, a za dobrovoljne članove danom donošenja odluke nadležnog tijela Hrvatske obrtničke komore.

Mogućnost obavljanja određenog obrta u stambenom prostoru?

U stambenim prostorima može se obavljati kao obrt pod uvjetima i za djelatnosti koje pravilnikom propisuje ministar nadležan za obrt uz suglasnost ministra nadležnog za graditeljstvo i prostorno uređenje i ministra nadležnog za zaštitu okoliša. Ova problematika propisana je Pravilnikom o obrtima koji se mogu obavljati u stambenim prostorijama (NN, br. 101/95).